EUONYMUS SP- kurika

Vrste ovog roda predstavljaju zimzelene ili listopadne žbunove, rasprostranjene širom Evrope, Azije i Amerike.

U zavisnosti od vrste dosežu visinu od 50 cm (kod poleglih), do 5m (kod uspravnih formi), u obliku puzavica, žbunova ili nižih stabala. Grančice su 4-ugaone, listovi naspramno raspoređeni, eliptični, glatki, celog oboda ili tupo nazubljeni. Cvetovi su sitni, sa četiri do pet kruničnih listića. Plodovi su čaure sa 3-5 okca koje sadrže seme sa mesnatim arilusom.

Razmnožavanje najčašće reznicama, ređe semenom.

Vrste iz ovog roda dobro podnose sušu, prašinu i gasove iz gradske sredine. Nemaju preteranih zahteva prema zemljištu, mada im najviše odgovara sveže i bogato tlo. Odlično podnose orezivanje, pa se topijarne forme, kao i varijeteti i osnovne vrste često upotrebljavaju u ozelenjavanju gradskih zelenih površina.

Najčešće se koriste: Euonymus japonicus,

Euonymus japonicus "Aureus" sa žutim listom

Euonymus japonicus "Albomarginatus" sa belim obodom

Euonymus fortunei kao penjačica ili pokrivač tla, žuti ili beli varijetet

Euonymus europaeus, listopadni žbun

AUCUBA JAPONICA - aukuba

Prirodni areal ove vrste je Japan.

Ovo je zimzeleni žbun ili niže drvo visine do 1,5m. Listovi eliptični, zašiljenog vrha, grubo nazubljenih liski, kožasti, zeleni. Biljka je dvodoma, cvetovi su u metličastim cvastima, muške su duže i dlakave, a ženske kraće. Plodovi eliptične bobice, na stablu od novembra do marta. Lako se razmnožava reznicama, a može i semenom, korenovim izdancima i kalemljenjem.

Aukuba je veoma dekorativna i relativno brzorastuća biljka. Ne podnosi intenzivno osunčane ekspozicije, ali u polusenci i na svežem zemljištu se brzo razvija. Podnosi mraz, pa se često sadi na javnim površinama, ali i na privatnim površinama.

Pri ozelenjavanju se najčešće koristi forma "variegata"sa žutim pegama po površini lista.



ILEX AQUIFOLIUM - božikovina

Prirodni areal ove vrste je atlantski deo zapadne Evrope, kod na s u brdskom pojasu sa bukvom i jelom.

Ovo je zimzeleni žbun ili drvo visine do 10m. Listovi grubo talasasti i trnovito nazubljeni, kožasti, zeleni, sjajni. Biljka je dvodoma, cvetovi su sitni, beli četvoročlani, u štitastim cvastima, smešteni u pazuhu listova. Plodovi su crvene koštunice, zrelo u novembru. Razmnožava se reznicama, a može i semenom.

Božikovina (zelenika) je dugovečna, ali spororastuća vrsta. Raste na svežem zemljištu, ne podnosi sušu, ali uz odgovarajuću negu uspešno raste i na javnim zelenim površinama.

Pored osnovne vrste koriste se i varijeteti sa panaširanim (belo-zelenim) listom, ili netipičnog oblika: "Angustifolia" sa sitnijim, "Laurifolia" sa nenazubljenim listom.